Aja Sofija ili Crkva Svete mudrosti (grcki: Hagia = svet, Sophia = mudrost) gradjevina je koja je bila izgradjena kao crkva, zatim prenamijenjena u dzamiju, a potom u muzej. Predstavlja remek-djelo bizantijske arhitekture i umjetnosti uopste. Bila je najveca crkva u Istocnom Rimskom odnosno Bizantskom carstvu.
Jedno od najvecih graditeljskih dostignuca u istoriji covjecanstva izgradjeno je u doba vladavine cara Justinijana i to za samo pet godina: od 532. do 537. Crkva je bila posvecena Kristu kao personifikaciji Svete Mudrosti.
Prva crkva na tom mjestu koju je zapoceo graditi car Konstantin Veliki, bila je razrusena usred Nikine pobune 532., kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgradjena za samo pet godina (537.) i odmah je dostigla svjetsku slavu. Gradili su je matematičari Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta.
Nakon otomanskih osvajanja 1453. crkva je pretvorena u dzamiju, a izvana su dodana cetiri minareta.
Medjutim, Aja Sofiju je 1935. godine Mustafa Kemal Ataturk dao pretvoriti u muzej. Kraj crkve nalazi se grob cara Konstantina Velikog.
